Piše: Iris Mošnja
Kada smo 2018. godine o važnostima nagrada upitali uvaženoga gosta našeg Sajma, prvog afričkog nobelovca za književnost Wolea Soyinku, dobili smo odgovor koji afirmira poziciju profesije, bez obzira o kojem zanimanju je riječ, a manje poziciju pojedinca, odnosno autorskoga glasa.
„Ne možete pogriješiti ako razmatrate nagradu za samo zanimanje“, kaže Wole Soyinka i nama daje idealan šlagvort za predstavljanje prve od dviju sajamskih nagrada.
Čitateljska nagrada dr. Ivo Borovečki je upravo to: nagrada koja se dodjeljuje zanimanju – točnije interesu i poželjnoj opsesiji – dakle „naj“ čitatelju ili čitateljici Sajma. Ona postoji da bi odala priznanje onima zbog kojih, uostalom, svake godine nanovo stvaramo knjiški grad. Činjenica je to koja nagradu opravdava, ako ona uopće opravdanje treba, ali je i polazišna točka za svaku daljnju raspravu.
Priznanje nosi ime poznatog pulskog liječnika, radiologa, poliglota i svestranog intelektualca, jednog od najistaknutijih hrvatskih esperantista zaslužnog za prijevode hrvatske književnosti na taj nadnacionalni jezik.
Nagrada je pokrenuta 2013. godine, kada je dr. Borovečki preminuo u 90. godini, i otad se dodjeljuje jednom godišnje, posljednjeg dana Sajma. Kriteriji su, dakle, jasni i jednostavni, a skulpturu u obliku slova Č, umjetničko djelo nastalo prema ideji dizajnera Mauricija Ferlina, uz namjenski novčani iznos od tisuću kuna za kupnju knjiga na Sajmu, ponijelo je dosad ukupno osam čitateljica i čitatelja, kojima je opravdano izostaviti imena i dovoljno reći da su zbilja strastveni čitači.
Ove godine, u sklopu 27. Sa(n)jam knjige u Istri nagrada će se dodijeliti deveti put uzastopce, a kome će pripasti, saznat će se, tradicionalno, u završnici Sajma.
Druga Sajamska nagrada – Libar za vajk – koja će se također dodijeliti u festivalskoj završnici dodjeljuje se autorima i autoricama, ali o njoj opet odlučuje publika.
Spomenuti nobelovac, dakle Soyinka, o nagradama dalje kaže i „da je osobito u humanistici teško prosuđivati autorske radove, a ne zapasti u zamku subjektivnosti“. Naravno da ćemo se složiti, no subjektivnost je upravo onaj transparentni segment potreban da bi funkcionirala druga, jedinstveno osmišljena sajamska nagrada.
Riječ je o nagradi publike, odnosno o tome da posjetitelji Sajma odlučuju koja će knjiga, a zatim i njezin autor i izdavač, ponijeti titulu Libar za vajk. U odnosu na prvu, ova nagrada ima nešto malo više kriterija, propozicija, pravilnika i odluka.
Prije svega, posjetitelji ne biraju random knjige koje poznaju, nego one s unaprijed pripremljenog popisa od 15 naslova koje nominira troje eminentnih hrvatskih knjižara i knjižarki – Dražen Dabić, Katarina Njavro i Vlatka Balinčić – a njihov stručni odabir uvjetuje godina objavljivanja djela. Preko knjižarske struke ova nagrada najizravnije povezuje publiku s knjigom i najbolja je spona između čitatelja, autora i nakladnika.
Knjiga koja dobije najveći broj glasova i autoru i nakladniku nosi novčani iznos od 5000 kuna i skulpturu nagrade, ali i spoznaju, što je u ovom slučaju ipak najvažnije, da je njihovu knjigu izabrao upravo onaj kome se sve vrijeme i obraćaju – čitatelj ili čitateljica.
Ovogodišnja nagrada Libar za vajk, osim po nagrađenom djelu, pamtit će se i po nečemu neuobičajenom. Nakon što je u 2020. godini Sajam odgođen iz epidemioloških razloga, pa ni ova nagrada nije dodijeljena, ove će 2021. u natjecateljskoj konkurenciji biti i prošlogodišnji naslovi. Birat će se, dakle, umjesto između 15 uobičajenih – između trideset književnih naslova objavljenih u prošloj i ovoj godini.
Zbirku do sada nagrađenih naslova čine knjige Miljenka Jergovića „Sarajevo, plan grada“ u izdanju Frakture, Olje Savičević Ivančević „Pjevač u noći“ u izdanju Sandorfa, Orhana Pamuka „Čudno je u mojoj glavi“ – izdavača Vuković & Runjić, zatim Ješe Denegrija „Gorgona“ u izdanju Agroinove i Maše Kolanović „Poštovani kukci i druge jezive priče“, koju je objavila nakladnička kuća Profil.
Svi nagrađeni naslovi su i posebno čuvani u Trezoru nagrade „Libar za vajk“, u knjižnici Osnovne škole dr. Mate Demarina u Medulinu, čija je Općina zajedno s njihovom turističkom zajednicom i tvrtkom Arena Hospitality Group zaštitnik nagrade.
Popis nominiranih naslova moguće je naći na sajamskoj internetskoj stranici ili se o njemu informirati izravno na Sajmu čiji organizacijski tim poziva publiku da sudjeluje, zaokruži svog favorita i možda će upravo on biti knjiga koju ćemo pamtiti zauvijek.
Nagrade su, ipak, društveni događaj koji se na Sajmu bez čitatelja i čiateljica, kao i mnogo toga drugog, očito ne bi dogodili.
I zato nagrade! I neka ih!